Druze Tito mi ti se kunemo
  • Godine su prosle pune muka.
  • Ginulo se za slobodu nijemo.
  • Ili s pjesmom umesto jauka,
  • Druze Tito mi ti se kunemo.
  • Veselje se siri na sve strane,
  • sad slobodno po zemlji idemo.
  • Al' velike pamticemo dane,
  • Druze Tito mi ti se kunemo.
  • Praznik s'lazi na ulice
  • u oblake da letimo smjelo.
  • Nase pjesme zli neka se plase.
  • Druze Tito mi ti se kunemo.
racunajte na nas
  • U ime svih nas iz pedeset i neke
  • Za zakletvu Titu ja spev'o sam stih
  • Ne spominjem proslost ni bitke daleke
  • Jer rodjen sam tek posle njih
  • Al zivot pred nama jos bitaka skriva
  • I preti nam preti ko duboki vir
  • Ja znam da nas ceka jos sto ofenziva
  • Jer moramo cuvati mir
  • Racunajte na nas
  • Sumnjaju neki da nosi nas pogresan tok
  • Jer slusamo ploce i sviramo rock
  • Al' negde u nama je bitaka plam
  • I kazem vam sta dobro znam
  • Racunajte na nas
  • U nama je sudbina buducih dana
  • I neki se mozda i plase za nju
  • Kroz vene nam tece krv partizana
  • Racunajte na nas
  • Racunajte na nas
Put u Kumrovec
  • Oživi misao, putevi bježe,
  • Zagorje pjeva: kaj,
  • i srce igra, pjesmu doseže:
  • je li to Gupčev kraj?
  • Sutla vijuga: modra tkanica,
  • zar je to Tahijev dvor?
  • Gle, preko šuma i oranica
  • zamak gleda odozgor.
  • Odmiče cesta, ljepota dana,
  • i jesen sva od svile
  • miriše njiva zaorana
  • i jata ptica krile.
  • "O lijepa naša..." slova sjaju,
  • s kamena stih nas zove,
  • himna se rodila u ovom kraju,
  • da, himna zemlje ove,
  • Jurimo, jurimo, Kumrovec, eno,
  • pred nama kao na dlanu;
  • mašemo rukom uzbuđeno,
  • a riječi ućute, stanu.
  • I onda tišina: ožive slike,
  • stranice pjevaju, zbore,
  • promiču tako dani i bitke
  • kroz naše krvave gore
  • I dok čitamo sa zida slova:
  • "Ovdje se rodio Tito";
  • golub slijeće sa starog krova
  • i kruži ponosito
  • Susjed je vajar iskles'o lik,i kruži ponosito
  • što nas sad gleda blago,
  • slobode naše to je spomenik
  • i sveg što nam je drago.
  • i sveg što nam je drago.
  • Uniđem pod krov, dodirnem rukom.
  • Uniđem kolijevka leži mala,.
  • priprosta zipka s drvenim lukom
  • Maršala odnjihala!
  • I na ognjištu vatra se žari
  • ko simbol misli žive,
  • pucketa tiho i ko da zari
  • juriše i ofanzive.
  • O gori vatro, vječno, žarko
  • kao misao Tita,
  • i svijetli toplo ko sunce jarko
  • i budi uzorita
  • U tvome sjaju nek se rode
  • i nove naše snage,
  • i nek nas i dalje cilju vode
  • i zastave crvene, drage!
bolna lezi omladinka Mara
Nema zapisa.
Izvori informacija
Nema zapisa.
Informacije
  • Za pisanje bloga kao informacije uglavnom koristim objavljene tekstove sa neta ili iz knjiga sa tematikom iz perioda stvaranja JUGOSLAVIJE , Neki tekstovi su obradjeni a neki objavljeni originalno
Blog
nedjelja, veljača 13, 2011
Stanko Parmac je sedamdesetih godina izvrsio melioraciju. Otada ljudi su poceli naseljavati Podrucje oko Neretve. Mogli su proizvoditi u toku cijele godine ne bojeci se da ce voda odnijeti ljetinu. Luka Bebic je bio najveci protivnik melioracije zemljista. On je bio predsjednik opstine Metkovic.. pamte ga kao sekretara OK SK.Sečjacima je govorio kako ce se voda usmrditi i goveda da nece imati sta piti. Tako ih je poticao na bunu. Kao zastupnik HDZ-ea doprinio je rastakanju PIK «Neretva» na mjestu gdje su bili maticni rasadi danas pasu krave.
Stanko Parmac rodjen je u Opuzenu 1913. godine. Bio je ucitelj, a1941. otisao je u partizane. Krajem 1941, posto je izmirio Srbe i Hrvate,. u Lici je stvorio njihov zajednicki odred. U jesen 1942 postao je nacelnik III dalmatinske brigade NOV-a, a poslije pada Italije odgovoran je za odbranu Braca od Nijemaca i ustasa. U proljece 1944. postaje nacelnik a zatim komadant XIX divizije NOV_a u sjevernoj Dalmaciji.. Ucestvovao je u oslobadjanju Knina u kome su se utvrdili Nijemci, ustase i cetnici, a kasnije ucestvuje u oslobadjanju Rijeke 05.05.1945.
Nakon rata, 1946. godine Stanko. Parmac odlazi u Lenjingrad na usavršavanje vojnog znanja u vojno-pomorsku akademiju 1948. godine, kada je izbio konflikt sa Staljinom, vratio se u zemlju povukavii i ostale koji su tamo studirali. Tada postaje nacelnik vojno-pomorske skole u Divuljama. Tu dolazi u konflikt s višim casnikom, Brankom Mamulom, i odlazi u prisilnu penziju u činu admirala JRM –e. Penzionisani admiral dolazi 1959 godine. u rodni kraj, u Donju Neretvu, s ciljem da radi na melioraciji postojecih mocvara, da bi stvorio uslove za bolji zivot u cijelom kraju.
On nije imao agronomsko znanje, ali i pored toga on je zasluzan za preporod Donje Neretve.
Zahvaljujuci njemu :
31.12.1959. godine donijeta je odluka o osnivanju PIK Neretva
sklopljen je ugovor sa organizacijom FAO o projektovanju u melioraciji sistema delte Neretve( ugovor je postao operativan maja 1963)
od drzave je dobio 13 milijardi dinara, od kojih je 60% platio FAO za gradjevinske radove na izgradnji istema za odbranu od poplava duz Velike i Male Neretve u Opuzenu i Uscu. Prva brazda otvorena je u jesen 1971. godine.
Moglo se proizvoditi preko cijele godine( mandarine, breskve, japanske sljive itd). U to vrijeme zavrsena je Jadranska magistrala,, Bosanske transverzale, uspostavljena je sirokotracna zeljeznica preko Bosne do Slovenije, duz obale i na ostrvima poceli su se graditi hoteli i razvijao se turizam, sve ovo je stvorilo trziste poljoprivrednim proizvodima sa ovog podrucja.nastalo je blagostanje u ovom kraju.

titanik @ 22:22 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare