Druze Tito mi ti se kunemo
  • Godine su prosle pune muka.
  • Ginulo se za slobodu nijemo.
  • Ili s pjesmom umesto jauka,
  • Druze Tito mi ti se kunemo.
  • Veselje se siri na sve strane,
  • sad slobodno po zemlji idemo.
  • Al' velike pamticemo dane,
  • Druze Tito mi ti se kunemo.
  • Praznik s'lazi na ulice
  • u oblake da letimo smjelo.
  • Nase pjesme zli neka se plase.
  • Druze Tito mi ti se kunemo.
racunajte na nas
  • U ime svih nas iz pedeset i neke
  • Za zakletvu Titu ja spev'o sam stih
  • Ne spominjem proslost ni bitke daleke
  • Jer rodjen sam tek posle njih
  • Al zivot pred nama jos bitaka skriva
  • I preti nam preti ko duboki vir
  • Ja znam da nas ceka jos sto ofenziva
  • Jer moramo cuvati mir
  • Racunajte na nas
  • Sumnjaju neki da nosi nas pogresan tok
  • Jer slusamo ploce i sviramo rock
  • Al' negde u nama je bitaka plam
  • I kazem vam sta dobro znam
  • Racunajte na nas
  • U nama je sudbina buducih dana
  • I neki se mozda i plase za nju
  • Kroz vene nam tece krv partizana
  • Racunajte na nas
  • Racunajte na nas
Put u Kumrovec
  • Oživi misao, putevi bježe,
  • Zagorje pjeva: kaj,
  • i srce igra, pjesmu doseže:
  • je li to Gupčev kraj?
  • Sutla vijuga: modra tkanica,
  • zar je to Tahijev dvor?
  • Gle, preko šuma i oranica
  • zamak gleda odozgor.
  • Odmiče cesta, ljepota dana,
  • i jesen sva od svile
  • miriše njiva zaorana
  • i jata ptica krile.
  • "O lijepa naša..." slova sjaju,
  • s kamena stih nas zove,
  • himna se rodila u ovom kraju,
  • da, himna zemlje ove,
  • Jurimo, jurimo, Kumrovec, eno,
  • pred nama kao na dlanu;
  • mašemo rukom uzbuđeno,
  • a riječi ućute, stanu.
  • I onda tišina: ožive slike,
  • stranice pjevaju, zbore,
  • promiču tako dani i bitke
  • kroz naše krvave gore
  • I dok čitamo sa zida slova:
  • "Ovdje se rodio Tito";
  • golub slijeće sa starog krova
  • i kruži ponosito
  • Susjed je vajar iskles'o lik,i kruži ponosito
  • što nas sad gleda blago,
  • slobode naše to je spomenik
  • i sveg što nam je drago.
  • i sveg što nam je drago.
  • Uniđem pod krov, dodirnem rukom.
  • Uniđem kolijevka leži mala,.
  • priprosta zipka s drvenim lukom
  • Maršala odnjihala!
  • I na ognjištu vatra se žari
  • ko simbol misli žive,
  • pucketa tiho i ko da zari
  • juriše i ofanzive.
  • O gori vatro, vječno, žarko
  • kao misao Tita,
  • i svijetli toplo ko sunce jarko
  • i budi uzorita
  • U tvome sjaju nek se rode
  • i nove naše snage,
  • i nek nas i dalje cilju vode
  • i zastave crvene, drage!
bolna lezi omladinka Mara
Nema zapisa.
Izvori informacija
Nema zapisa.
Informacije
  • Za pisanje bloga kao informacije uglavnom koristim objavljene tekstove sa neta ili iz knjiga sa tematikom iz perioda stvaranja JUGOSLAVIJE , Neki tekstovi su obradjeni a neki objavljeni originalno
Blog
subota, studeni 1, 2008
Odšteta - 43 milijuna DEM

Zemaljska komisija Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača ustanovila je 1945.-1946. da su za patnje i smrt Dalmatinaca u konclogoru Molat krivi pojedini fašisti i cijele njihove vojne jedinice, odnosno fašističke vlasti u mjestima sjeverne Dalmacije. Samo logorašima s otoka Murtera trebalo je za patnje isplatiti više od 43 milijuna DEM odštete

General Gaspero Barbera, zadarski perfekt, izdao je 29. travnja 1943. i okružnicu o "nemilosrdnom postupku i upotrebi vatrenog oružja protiv stanovništva koje se protivi okupatorskom režimu: ... gađanjem iz puške, ponavljam: gađanjem iz puške, odlučno i nemilosrdno... Svaka forma samilosti isto je što i slabost ili još gore - kukavičluk (str. 20. ZAVNOH-ove knjižice).
U svibnju 1943. Barbera je sve internirce na Molatu proglasio taocima koji će, ako njihovi rođaci ili bilo tko od partizana, obavljajući svoju dužnost, učini kakvu sabotažu, diverziju ili koga ubije, biti strijeljani.

Interniranja na Molatu

Komanda Kraljevskih karabinjera za Dalmaciju u aktu od 23. srpnja 1942. (broj 82/42), upućenom Vladi za Dalmaciju u Zadru, izvješćuje da je toga dana u 9 sati parobrodom Viotti u konclogor na Molatu prevezeno 98 članova familija partizana, od kojih 12 muškaraca, 44 žene, 15 djece od jedne do deset godina i 27 dječaka od 11 do 18 godina. Aktom od 30. srpnja 1942. Komanda izvješćuje da je 29. srpnja u 14 sati istim parobrodom na Molat otpremljeno 236 osoba: 35 muškaraca, 88 žena, 55 djece od jedne do deset godina i 58 dječaka od 11 do 18 godina.
Spomen-groblje na MolatuDržavna zabilješka o tome iz 1945. glasi: Kad se znade da je logor na Molatu jedan od najstrašnijih logora, prozvan logorom smrti, jer su ljudi umirali od gladi, može se lako zamisliti kakva je bila sudbina ove dječice od jedne do deset godina i dječaka od 11 do 18 godina... (str. 23. ZAVNOH-ove knjižice).
Slični primjeri ne bi stali na desetke stranica, te savjetujemo one koji o tome žele iscrpnije podatke da u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu prouče dokumente Zemaljske komisije Hrvatske za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih pomagača (dalje: ZKRZ) iz kutije br. 51, osobito izvještaj Vice Buljana, predsjednika Oblasnog NOO-a Dalmacije, broj S-71 od 20. rujna 1944., poslan Državnoj komisiji, zatim spise ZKRZ-a 2624 od 16. svibnja 1945. do 17. siječnja 1946. (u kutiji br. 52), u kojima su popisi ubijenih građana iz Rogoznice, Tisna, Raslina, Murtera, Pirovca, Jezera, Prukljana, Sonkovića, Gaćeleza, Dazline, Bilica, Betine i s cijeloga kotara Šibenik.
Ukupno je u kotaru bilo ubijeno 1222 Hrvata i 274 Srba (= 1497). Onih kojima je bilo ozlijeđeno tijelo, povrijeđena lična sloboda ili imovina brojčano i poimence teško je nabrojati, ali su popisani (HDA-ZKRZ, kut. 51). U kutiji br. 443. pohranjeni su spisi o ratnim zločincima koji su pomagali Talijanima i Nijemcima (imenovano ih je 26 s područja Šibenika i Knina, od kojih 24 četnika i dvojica ustaša) i o njihovim žrtvama, a zatim slijede - popisi ratnih zločinaca iz njemačkih redova.

Pojedinačne krivnje

Zemaljska komisija Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača (spis 35249/1945.) proglasila je Gaspera Barberu ratnim zločincem i zbog 43 žrtve u Zatonu kraj Šibenika, koje nisu poslušale naredbu da se ne udaljavaju od kuće, već su odlazile obrađivati polje: istjerali su ih iz kuće i tukli! Zločincem je proglašen i zato što je 12. travnja 1942., 28. svibnja 1942. i 6. studenoga 1942. internirao građane Jezera, Betine i Murtera u logore.
Pietro Giancolini, Commisario Prefetizzio u Tisnome, proglašen je 1945. ratnim zločincem zbog hapšenja, interniranja, zlostavljanja i pljačkanja Zvonimira Šikića (Petrova) iz Murtera, mehaničara, rođena 13. studenoga 1910.; Krešimira Šikića (Konstantina), težaka iz Murtera, rođena 5. kolovoza 1913.; Želimira Šikića (Perina) iz Murtera, težaka od 28 godina, Zorke Jadrešić (ud. Ive) iz Betine, težakinje od 39 godina; Šinke Klarin (Stipine) iz Jezera, težakinje od 55 godina; Markete Jelovčić Milin iz Jezera, težakinje od 55 godina, te mnogih drugih (HDA-ZKRZ-Zh. 35234-35288).
Protiv Carla Szommera, koji je 1943. bio upravnik konclogora na Molatu, svjedočio je 1945. i Krešimir Šikić (Konstantina) iz Murtera (sa stotinama ostalih). On je 11. studenoga 1942. do 22. siječnja 1943. bio u internaciji na Molatu: mučen je, kao i svi ostali, glađu, spavao je na goloj zemlji pod šatorom. U svome iskazu istakao je da su agenti i karabinjeri u tom vremenu mučili sve internirce, zlostavljajući ih na različite načine, tako da je, za njegova boravka u logoru, mnogo ljudi umrlo od bolesti i gladi (HDA-ZKRZ-Zh. spis 35281).
Leonardo Fantoli, upravnik logora na Molatu u 1942. godini (diretorre del Campo di concetramente), imao je iste svjedoke kao i Szommer: logoraše koje je mučio i izgladnjavao (HDA-ZKRZ-Zh. spis 35281).
Alberto Araldi, vicebrigadir kot. CC.RR. u Murteru, proglašen je ratnim zločincem i zbog hapšenja, interniranja, zlostavljanja i pljačke K. i Z. Šikića i M. Jelovčić Milin, odnosno da je Zvonimir Šikić bio 12. travnja 1942. uhapšen u Murteru, pušten pa 28. svibnja ponovno uhapšen. Krešimir Šikić bio je uhapšen 6. studenoga 1942., kad i još 510 Murterina i Betinjana, ali je on 22. siječnja 1943., kao jedan od vrlo rijetkih, uspio pobjeći iz molatskoga konclogora. Prema Araldijevu nalogu, uhapšen je 6. studenoga 1942. i Želimir Šikić (Perin) i odveden na Molat, gdje je ostao šest mjeseci (HDA-ZKRZ-Zh. spis 35281).

Što se dogodilo?

Dvaput su talijanski fašisti hapsili u Betini i Murteru, 7. i 11. studenoga 1942. i to jedino iz etničkih i genocidnih razloga. Ukupno su pohapsili 511 stanovnika, najviše djece, a među tim stanovnicima bili su i spomenuti Šikići i još pedesetak poratnih svjedoka - žrtava.
Te žrtve su ispričale (potvrdile dokumente), da su 11. studenoga 1942. brodom Viotti, nakon što su četiri dana proboravile u murterskoj Uljari (na Hramini), odvezene na otok Molat (Meladu). Tu su trojica umrla od gladi, dvojica su odvezena u njemački koncentracioni logor, a ostali su bili uskraćivani u svim ljudskim pravima - od prava na intimu, osobnu higijenu (u šatorima i barakama bili su smješteni stariji muškarci, žene, djevojčice i djeca, a postojao je samo jedan, kasnijne tri pokretna nužnika), do prava na liječenje (umirali su, a da nisu ni vidjeli liječnika), slobodu primanja i slanja pisama i paketa, slobodu primanja novca, slobode posjete itd.
Uvijek su, uz te zabrane, bili izloženi i nasilju, torturama, od kojih su mnogi kasnije postali tjelesni ili psihički invalidi. Do danas (2001. godine) ostala ih je tek četvrtina živih, uglavnom oni koji su 1942. imali godinu-dvije, desetak godina ili su rođeni u konclogoru na Molatu, jer su Talijani bili odveli u logor i trudnice.
Samo je tim logorašima odšteta u 1945. procijenjena na ukupno 43,047.000 predratnih dinara (cca toliko sadašnjih DEM), a osim spomenutih 14 ratnih zločinaca optuženi su i Treća četa 170. bataljuna Vespri (fašistički policajci iz Napulja), 20 granatijera 2. regimente granatiera di Sardegna (sa sjedištem u Murteru), fašistička četa 112. bataljuna Tenere (sa sjedištem u Pirovcu), Karabinjerska stanica Murter, karabinjeri Stanice u Tisnom, upravno osoblje konclogora Fertiglia-Alghero u provinciji Sassari i upravno osoblje nepoznatih logora u Njemačkoj. Nikome od njih u poraću nije pala ni dlaka s glave: nema dokumenata o njihovu hapšenju!
titanik @ 15:24 |Komentiraj | Komentari: 0