Druze Tito mi ti se kunemo
  • Godine su prosle pune muka.
  • Ginulo se za slobodu nijemo.
  • Ili s pjesmom umesto jauka,
  • Druze Tito mi ti se kunemo.
  • Veselje se siri na sve strane,
  • sad slobodno po zemlji idemo.
  • Al' velike pamticemo dane,
  • Druze Tito mi ti se kunemo.
  • Praznik s'lazi na ulice
  • u oblake da letimo smjelo.
  • Nase pjesme zli neka se plase.
  • Druze Tito mi ti se kunemo.
racunajte na nas
  • U ime svih nas iz pedeset i neke
  • Za zakletvu Titu ja spev'o sam stih
  • Ne spominjem proslost ni bitke daleke
  • Jer rodjen sam tek posle njih
  • Al zivot pred nama jos bitaka skriva
  • I preti nam preti ko duboki vir
  • Ja znam da nas ceka jos sto ofenziva
  • Jer moramo cuvati mir
  • Racunajte na nas
  • Sumnjaju neki da nosi nas pogresan tok
  • Jer slusamo ploce i sviramo rock
  • Al' negde u nama je bitaka plam
  • I kazem vam sta dobro znam
  • Racunajte na nas
  • U nama je sudbina buducih dana
  • I neki se mozda i plase za nju
  • Kroz vene nam tece krv partizana
  • Racunajte na nas
  • Racunajte na nas
Put u Kumrovec
  • Oživi misao, putevi bježe,
  • Zagorje pjeva: kaj,
  • i srce igra, pjesmu doseže:
  • je li to Gupčev kraj?
  • Sutla vijuga: modra tkanica,
  • zar je to Tahijev dvor?
  • Gle, preko šuma i oranica
  • zamak gleda odozgor.
  • Odmiče cesta, ljepota dana,
  • i jesen sva od svile
  • miriše njiva zaorana
  • i jata ptica krile.
  • "O lijepa naša..." slova sjaju,
  • s kamena stih nas zove,
  • himna se rodila u ovom kraju,
  • da, himna zemlje ove,
  • Jurimo, jurimo, Kumrovec, eno,
  • pred nama kao na dlanu;
  • mašemo rukom uzbuđeno,
  • a riječi ućute, stanu.
  • I onda tišina: ožive slike,
  • stranice pjevaju, zbore,
  • promiču tako dani i bitke
  • kroz naše krvave gore
  • I dok čitamo sa zida slova:
  • "Ovdje se rodio Tito";
  • golub slijeće sa starog krova
  • i kruži ponosito
  • Susjed je vajar iskles'o lik,i kruži ponosito
  • što nas sad gleda blago,
  • slobode naše to je spomenik
  • i sveg što nam je drago.
  • i sveg što nam je drago.
  • Uniđem pod krov, dodirnem rukom.
  • Uniđem kolijevka leži mala,.
  • priprosta zipka s drvenim lukom
  • Maršala odnjihala!
  • I na ognjištu vatra se žari
  • ko simbol misli žive,
  • pucketa tiho i ko da zari
  • juriše i ofanzive.
  • O gori vatro, vječno, žarko
  • kao misao Tita,
  • i svijetli toplo ko sunce jarko
  • i budi uzorita
  • U tvome sjaju nek se rode
  • i nove naše snage,
  • i nek nas i dalje cilju vode
  • i zastave crvene, drage!
bolna lezi omladinka Mara
Nema zapisa.
Izvori informacija
Nema zapisa.
Informacije
  • Za pisanje bloga kao informacije uglavnom koristim objavljene tekstove sa neta ili iz knjiga sa tematikom iz perioda stvaranja JUGOSLAVIJE , Neki tekstovi su obradjeni a neki objavljeni originalno
Blog
utorak, listopad 28, 2008
Slobodni ratni zločinci

Sustavni teror, mučenje i pljačkanje građanskih osoba, izgladnjivanje stanovništva i logoraša, strijeljanje zarobljenika i talaca (zbog odmazde), paljenje cijelih sela, samo je dio onoga što su svjedoci i dokumenti potvrđivali o pojedinim fašistima, krivima za patnje ili smrti u konclogoru Molat i u sjevernoj Dalmaciji

U nastavku popisa fašističkih organizatora i rukovodilaca krivih za patnje i smrt nevinih ljudi (i tek rođene djece) u konclogoru Molat i u mjestima sjeverne Dalmacije prvo još treba nabrojati one koji su 1945. proglašeni ratnim zločincima, a zatim iscrpnije opisati njihove zločine.
7. Alberto Araldi (onda 33 godine), bankovni činovnik iz okolice Parme, vicebrigadir i zapovjednik Stanice CC.RR. u Murteru: zbog sustavnog terora, mučenja i pljačkanja građanskih osoba.
8. Michele Frangipane, tenente i zapovjendik bataljona CC.RR. u Vodicama: zbog namjernog izgladnjavanja stanovništva, također u skladu s navedenim člancima Haaškog reglementa.
9. Markiz Pietro Montesi-Righetti, primo seniore, zapovjednik 170. bataljuna Vespri (Camice nere - Crne košulje): kao i ostali.
10. Pietro Giancolini (onda oko 35 godina), skvadrist, komesar ondašnje općine Tisno.
11. Graziotto (ime nepoznato), pukovnik neustanovljene jedinice. Obojica, kao i ostali: interniranje, mučenje, pljačka civila.
12. Ernesto Paulovich (rođen 1891. u Supetru na Braču), Talijan, viceprefekt-inspektor i civilni komesar za ondašnji šibenski distrikt: kao i ostali.
13. Alfonso Fulgosi-Cigala, Talijan, general i zapovjednik 17. brigade Costiera i zapovjednik vojnog sektora brigade Costiera u Šibeniku.
14. Carlo Viale, general, zapovjednik 158. divizije Zara: obojica u skladu sa čl. 23. (B6), člancima 46. i 47., po antologiji sa čl. 4. i 5. Haaškog reglementa iz 1907.: interniranje građana, namjerno izgladnjavanje, mučenje, pljačka i ubojstva civila.
Još su mnogi navedeni kao ratni zločinci, čak i cijele jedinice, ali nisu toliko izravno bitni za logor Molat: teži im je zločin neki drugi!

Protjerivanje dekretom

U Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, u Fondu Neprijateljska građa, pohranjen je Fond T - Talijani, u kojem je 3050 spisa o talijanskim zločinima u Drugom svjetskom ratu, a nebrojen je niz dokumenata pohranjenih u zadarskom arhivu i drugdje. Za ovu prigodu iznijet ćemo, međutim, samo dio najuvjerljivijih.




Skica logora
1.skladište
2.pranje rublja
3.zahodi
 4.menza
  5.kuhinja
  6.rezervoar za vodu, četri stupa za mučenje
  7.bunar
  8.umivaonik
  9.uprava logora
10.govornica
11.barake za vojsku
12.barake za logoraše
13.bunar i stijeg
14.put
15.karaula
16.logorska žica
17.logorska vatra

Dr. Zvonko Švrljuga, predsjednik Zemaljske komisije Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, u Predgovoru već spomenute knjige Dokumenti o zločinima talijanskog okupatora (Šibenik, travanj 1945.), rekosmo, napisao je da se u poraću "zločinci neće imati gdje sakriti".
U prvom dijelu te knjižice, pod naslovom Plan o istjerivanju i potpunom istrebljenju hrvatskog i srpskog naroda iz okupiranih krajeva, objavljen je i izvještaj karabinijerskog potpukovnika Gualtiera Sestillija, zapovjednika XVI. mobiliziranoga karabinijerskog bataljuna u Šibeniku Vladi za Dalmaciju u Zadru (od 2. lipnja 1941.), u kojem se ističe: Policijsko-političke vlasti u Šibeniku mlitavo postupaju prema stanovništvu, bez dovoljne energije, iako stanovništvo mahom gaji antitalijanske osjećaje, pa bi trebalo upotrijebiti čvrstu batinu i ricinusovo ulje... (...qui fareble molto beni un po di manganello ed olio di ricino..., str. 5.). Taj potpukovnik predložio je - otkup zemlje od Hrvata i Srba, jer da bi svakog mjeseca mogla biti skuplja za Italiju, te da se dekretom protjera Hrvate i naseli odabranim i radnim Talijanima... (str. 5-8.).

Rezervati za civile

Guverner za Dalmaciju Giuiseppe Bastianini izdao je 7. lipnja 1942. naredbu br. 453 koja je zagrozila smrću i uništenjem čitavome našem narodu na području Dalmacije, jer je u njoj istakao popis onih koji su napustili općinu stalnog boravišta, i predaju takvih popisnihi lista policijskim snagama i vojnim posadama, njihovo proglašenje putem oglasa u glavnim mjestima te najvažnijim naseljenim centrima, jer upisani u liste, čim budu uhvaćeni, bit će bez daljega strijeljani, a familije upisanih bit će smatrane taocima, i neće se moći ni iz kakva razloga udaljiti, bit će strijeljan po nalogu organa javne sigurnosti ili ureda kr. karabinijera. Imovina upisanih osoba bit će po odluci prefekta zaplijenjena...
Svatko tko je, dakle, nađen izvan boravišta (makar u bolnici) mogao je odmah biti uhapšen ili strijeljan.
U čl. 4. te naredbe izričito je navedeno: Ne smiju se dijeliti živežne namirnice selima između Obrovca i Žegara, Mokrog Polja, Pađena, Kistanja, Modrina Sela, Parčića, Zelengrada i Županje..., sve dok seoski starješine s još osam seljana ne dođu općinskom komesaru Obrovca ili Kistanja i zajamče da će civilnim i vojnim vlastima - pripomoći u otkrivanju i hapšenju osoba s tih popisnih lista ili onih naoružanih (odmetnutih u paritzane).

Internirati, razrušiti!

Zadarski prefekt general Gaspero Barbera u svom aktu od 2. studenoga 1942. (br. 4236) naredio je općinskom komesaru u Velom Ižu da se odbjegle osobe i njihove familije imadu smatrati kao izravni ili neizravni pripadnici pobunjenika (partizana) i kao sa takvima ima se postupati. Ističe da je i u listopadu 1942. civilnim komesarima dao precizne instrukcije o tome kako sve članove familija onih osoba koje se samo udalje iz mjesta svog boravišta, a bez prethodne dozvole vlasti, treba pokupiti i internirati na otok Molat, jer da će svaku slabost, svaku blagost civiliziranih komesara smatrati kao negativan element.
Komanda Superslode (Comando Superiore FF.AA. Slovenia-Dalmazia, odnosno Viša komanda vojnih snaga za Sloveniju i Dalmaciju), zapravo II. armija pod zapovjedništvom generala Marija Roatte, izradila je, s talijanske strane) plan i naređenja o IV. ofanzivi od Hrvatskog primorja preko Gorskog kotara prema Lici, Baniji i Kordunu, dijelovima sjeverozapadne Bosne te sjeverne Dalmacije, a u naređenju br. 550 od 11. siječnja 1943. navedena je svrha operacije: Očititi svu zonu koja se otprilike nalazi između željezničke pruge Karlovac-Ogulin-Knin i ceste Glina-Bos. Novi-Sanski Most-Ključ. U operaciji su sudjelovale talijanske divizije Lombardia, Re i Sassari, a na čelu svih trupa bio je general Gloria, zapovjednik V. armijskog korpusa. Ofanziva je trebala početi 20. siječnja 1943.
U naređenju br. 800 od 16. siječnja 1943., koje se dopunjava s naređenjem br. 550, kaže se: Svi oni koji budu uhvaćeni s oružjem u rukama, ili nađeni i bez oružja u zoni, i u momentu u kojem se bori, bit će bez daljnjega strijeljani. Svi sposobni muškarci od 15 godina na više bit će internirani bez iznimke narodnosti i vjere, zanimanaj ili dužnosti. Sve zgrade iz kojih budu dolazili napadi na naše trupe, ili u kojima bude nađena municija, imaju se razrušiti...
Komande V. i XVIII. armijskog korpusa bile su zadužene da svo iseljeno, izbjeglo ili uhapšeno stanovništvo otpreme u sabirne centre i koncentracione logore, s karakteristikama metodičkog čišćenja (str. 12.-13.).
To metodičko čišćenje možda je najbolje osvijetlio general Gaspero Barbera u svojoj okružnici od 19. svibnja 1943. broj 1350/3, poslanoj civilnim komesarima u Zadarsokj provinciji i svima podređenima, da će od toga dana sve muškarce od 21 do 50 godina, koji su internirani na otoku Molatu, a rođaci su odbjeglih osoba, smatrati i upotrijebiti kao taoce pri odmazdi za djela sabotaže i ubojstva od strane partizana u Zadarskoj provinciji.
titanik @ 22:47 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare