Druze Tito mi ti se kunemo
  • Godine su prosle pune muka.
  • Ginulo se za slobodu nijemo.
  • Ili s pjesmom umesto jauka,
  • Druze Tito mi ti se kunemo.
  • Veselje se siri na sve strane,
  • sad slobodno po zemlji idemo.
  • Al' velike pamticemo dane,
  • Druze Tito mi ti se kunemo.
  • Praznik s'lazi na ulice
  • u oblake da letimo smjelo.
  • Nase pjesme zli neka se plase.
  • Druze Tito mi ti se kunemo.
racunajte na nas
  • U ime svih nas iz pedeset i neke
  • Za zakletvu Titu ja spev'o sam stih
  • Ne spominjem proslost ni bitke daleke
  • Jer rodjen sam tek posle njih
  • Al zivot pred nama jos bitaka skriva
  • I preti nam preti ko duboki vir
  • Ja znam da nas ceka jos sto ofenziva
  • Jer moramo cuvati mir
  • Racunajte na nas
  • Sumnjaju neki da nosi nas pogresan tok
  • Jer slusamo ploce i sviramo rock
  • Al' negde u nama je bitaka plam
  • I kazem vam sta dobro znam
  • Racunajte na nas
  • U nama je sudbina buducih dana
  • I neki se mozda i plase za nju
  • Kroz vene nam tece krv partizana
  • Racunajte na nas
  • Racunajte na nas
Put u Kumrovec
  • Oživi misao, putevi bježe,
  • Zagorje pjeva: kaj,
  • i srce igra, pjesmu doseže:
  • je li to Gupčev kraj?
  • Sutla vijuga: modra tkanica,
  • zar je to Tahijev dvor?
  • Gle, preko šuma i oranica
  • zamak gleda odozgor.
  • Odmiče cesta, ljepota dana,
  • i jesen sva od svile
  • miriše njiva zaorana
  • i jata ptica krile.
  • "O lijepa naša..." slova sjaju,
  • s kamena stih nas zove,
  • himna se rodila u ovom kraju,
  • da, himna zemlje ove,
  • Jurimo, jurimo, Kumrovec, eno,
  • pred nama kao na dlanu;
  • mašemo rukom uzbuđeno,
  • a riječi ućute, stanu.
  • I onda tišina: ožive slike,
  • stranice pjevaju, zbore,
  • promiču tako dani i bitke
  • kroz naše krvave gore
  • I dok čitamo sa zida slova:
  • "Ovdje se rodio Tito";
  • golub slijeće sa starog krova
  • i kruži ponosito
  • Susjed je vajar iskles'o lik,i kruži ponosito
  • što nas sad gleda blago,
  • slobode naše to je spomenik
  • i sveg što nam je drago.
  • i sveg što nam je drago.
  • Uniđem pod krov, dodirnem rukom.
  • Uniđem kolijevka leži mala,.
  • priprosta zipka s drvenim lukom
  • Maršala odnjihala!
  • I na ognjištu vatra se žari
  • ko simbol misli žive,
  • pucketa tiho i ko da zari
  • juriše i ofanzive.
  • O gori vatro, vječno, žarko
  • kao misao Tita,
  • i svijetli toplo ko sunce jarko
  • i budi uzorita
  • U tvome sjaju nek se rode
  • i nove naše snage,
  • i nek nas i dalje cilju vode
  • i zastave crvene, drage!
bolna lezi omladinka Mara
Nema zapisa.
Izvori informacija
Nema zapisa.
Informacije
  • Za pisanje bloga kao informacije uglavnom koristim objavljene tekstove sa neta ili iz knjiga sa tematikom iz perioda stvaranja JUGOSLAVIJE , Neki tekstovi su obradjeni a neki objavljeni originalno
Blog
četvrtak, listopad 9, 2008
Pripojenje Italiji

Kako je osnovan konclogor na Molatu, najveći i najsuroviji fašistički logor na svijetu?
Mussolinijevim dekretom od 20. svibnja 1941. uspostavljen je Guvernatorat za Dalmaciju sa sjedištem u Zadru, koji je bio podijeljen u tri provincije: Zadarsku, Splitsku i Kotarsku. Za guvernera Dalmacije imenovan je dr. Giuseppe Bastianini, koji je bio izravno podređen Mussoliniju, predsjedniku Vlade fašističke Italije.
Onda su u sjedištima provincija osnovane prefekture, kao tijela opće civilne uprave i kvesture (tijela policije), a vojni su poslovi spadali u nadležnost talijanskih vojnih zapovjednika. Za prefekte su imenovani: Verzio Orazi u Zadarskoj provinciji, dr. Paolo Zerbino u Splitskoj provinciji i Franko Scasselati u Kotorskoj provinciji.
Cilj aneksije hrvatskih prostora bilo je pripojenje Italiji i potpuna talijanizacija domaćega hrvatskog i srpskog pučanstva, i to u što kraćem roku. To je značilo: proglašenje talijanskog jezika službenim, kontroliranje i cenzuriranje javnih medija, talijanizaciju toponomastike (imena mjesta, brda, dolina, otoka itd.), raspuštanje svih hrvatskih društava, ustanova i stranačkih tijela (čak i prosvjetnih, športskih, zabavnih, znanstvenih ili čitaonica), talijanizaciju škola (u roku od dvije godine), fašističke asimilacijske akcije prema hrvatskom svećenstevu, talijaniziranje državnih namještenika, potpun nadzor nad državnim poduzećima i privatnim službama, svaku pokornost i poslušnost.
Preuzevši položaj, dr. Giuseppe Bastianini već je 11. listopada 1941. ustanovio Izvanredni sud za Dalmaciju (Tribunale Straordinarijo della Dalmazia), u kojem je trebalo suditi političkim krivcima, članovima Komunističke partije, partizanima i ostalim protivnicima uspostavljenog stanja (okupacije). Budući da taj sud, prema talijanskoj procjeni, nije ispunio svoju zadaću, Mussolini je 24. listopada 1941. naredio osnivanje Specijalnog suda za Dalmaciju (Tribunale Speziale della Dalmazia), s mnogo širim nadležnostima: rad toga suda odvijao se brzo, kratko, sažeto, neformalno i proizvoljno!

Sudovi i taoci
Budući da je aneksiju i okupaciju pratila pojava sabotaža, diverzija i oružanih napada, to su okupacijske vlasti smislile protumjere: organiziranje suradnje s četnicima, ustrojavanje antikomunističke dobrovoljačke milicije (MVAC), popisivanje stanovništva po općinama, strijeljanje onih koji su pomagali komunistima ili partizanima, strijeljanje pet osoba za svaki atentat na građanina ili strijeljanje dvadeset osoba za svakoga talijanskog časnika ili službenika civilne uprave za Dalamciju, izgladnjavanje cijelih sela i drugo.
Za izvršenje te naredbe trebali su i taoci, a za smještaj talaca — koncentracioni logori. Zato je dr. Giuseppe Bastianini 27. lipnja 1941., uz odobrenje talijanskog MUP-a, naredio osnivanje Koncentracionog logora Molat (na istoimenom otoku pokraj Zadra), koji je djelovao od 28. lipnja 1942. do rujna 1943. (do kapitulacije Italije. Nazivan je "logorom smrti" i "grobljem živih".
titanik @ 22:39 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare