Druze Tito mi ti se kunemo
  • Godine su prosle pune muka.
  • Ginulo se za slobodu nijemo.
  • Ili s pjesmom umesto jauka,
  • Druze Tito mi ti se kunemo.
  • Veselje se siri na sve strane,
  • sad slobodno po zemlji idemo.
  • Al' velike pamticemo dane,
  • Druze Tito mi ti se kunemo.
  • Praznik s'lazi na ulice
  • u oblake da letimo smjelo.
  • Nase pjesme zli neka se plase.
  • Druze Tito mi ti se kunemo.
racunajte na nas
  • U ime svih nas iz pedeset i neke
  • Za zakletvu Titu ja spev'o sam stih
  • Ne spominjem proslost ni bitke daleke
  • Jer rodjen sam tek posle njih
  • Al zivot pred nama jos bitaka skriva
  • I preti nam preti ko duboki vir
  • Ja znam da nas ceka jos sto ofenziva
  • Jer moramo cuvati mir
  • Racunajte na nas
  • Sumnjaju neki da nosi nas pogresan tok
  • Jer slusamo ploce i sviramo rock
  • Al' negde u nama je bitaka plam
  • I kazem vam sta dobro znam
  • Racunajte na nas
  • U nama je sudbina buducih dana
  • I neki se mozda i plase za nju
  • Kroz vene nam tece krv partizana
  • Racunajte na nas
  • Racunajte na nas
Put u Kumrovec
  • Oživi misao, putevi bježe,
  • Zagorje pjeva: kaj,
  • i srce igra, pjesmu doseže:
  • je li to Gupčev kraj?
  • Sutla vijuga: modra tkanica,
  • zar je to Tahijev dvor?
  • Gle, preko šuma i oranica
  • zamak gleda odozgor.
  • Odmiče cesta, ljepota dana,
  • i jesen sva od svile
  • miriše njiva zaorana
  • i jata ptica krile.
  • "O lijepa naša..." slova sjaju,
  • s kamena stih nas zove,
  • himna se rodila u ovom kraju,
  • da, himna zemlje ove,
  • Jurimo, jurimo, Kumrovec, eno,
  • pred nama kao na dlanu;
  • mašemo rukom uzbuđeno,
  • a riječi ućute, stanu.
  • I onda tišina: ožive slike,
  • stranice pjevaju, zbore,
  • promiču tako dani i bitke
  • kroz naše krvave gore
  • I dok čitamo sa zida slova:
  • "Ovdje se rodio Tito";
  • golub slijeće sa starog krova
  • i kruži ponosito
  • Susjed je vajar iskles'o lik,i kruži ponosito
  • što nas sad gleda blago,
  • slobode naše to je spomenik
  • i sveg što nam je drago.
  • i sveg što nam je drago.
  • Uniđem pod krov, dodirnem rukom.
  • Uniđem kolijevka leži mala,.
  • priprosta zipka s drvenim lukom
  • Maršala odnjihala!
  • I na ognjištu vatra se žari
  • ko simbol misli žive,
  • pucketa tiho i ko da zari
  • juriše i ofanzive.
  • O gori vatro, vječno, žarko
  • kao misao Tita,
  • i svijetli toplo ko sunce jarko
  • i budi uzorita
  • U tvome sjaju nek se rode
  • i nove naše snage,
  • i nek nas i dalje cilju vode
  • i zastave crvene, drage!
bolna lezi omladinka Mara
Nema zapisa.
Izvori informacija
Nema zapisa.
Informacije
  • Za pisanje bloga kao informacije uglavnom koristim objavljene tekstove sa neta ili iz knjiga sa tematikom iz perioda stvaranja JUGOSLAVIJE , Neki tekstovi su obradjeni a neki objavljeni originalno
Blog
utorak, listopad 14, 2008
Zločinačko vladanje
Da bi logor Molat uvijek bio prenatrpan, iako je neprestano "istražnjivan" odvođenjem logoraša na strijeljanje ili u neke od 200 logora na području Republike Italije, uspostavljeni su sabirni logori u Biogradu i Vodicama (u jesen 1942.), te na otocima Murteru (kroz koji je prošlo oko 1200 zatočenika) i Olibu (oko 1500 zatočenika), a 25. ožujka 1943. osnovan je i Koncentracioni logor na Zlarinu (Campo di Concentramento Rastrellati di Zlarino), i to na krševitom, golom i bezvodnom rtu Martin, gdje je u svakome vojničkom šatoru, bez slame i pokrivača, živjelo 18-20 osoba: već 30. travnja 1943. u tom je logoru bilo 1645 logoraša.
"Čišćenje terena" i odvođenje stanovnika u sabirne i konclogore potvrđuju da su "represalije talijanskih civilnih i vojnih vlasti u anektiranim i okupiranim hrvatskim prostorima predstavljale dio unaprijed donijetog plana denacionalizacije i djelomičnog uništenja tamošnjeg naroda, a ne ratnih potreba"; da su u tim "čišćenjima" strijeljani ratni zarobljenici, partizani, taoci (Masovna i pojedinačna ubojstva); da su područja sjeverne Dalmacije pljačkana ili uništavana (imovina i kulturna dobra: npr. pljačka spomenika kulture u Kninu); da su sudovi bili prividni,jer su "opravdavali represalije i pribavljali žrtve za odmazdu"; da je sve to "bilo suprotno međunarodnom pravu" i da "spada u zločinačko vladanje, te ima elemente genocida" (dr. Z. Dizdar u tekstu Talijanska politika prema hrvatskih prostorima i njezine posljedice tijekom Drugog svjetskog rata, Zagreb, 2000., u Zborniku Instituta za povijest).

Plan istrebljenja!
Usprkos tome, o konclogoru Molat bilo je u pola stoljeća napisano 17 redaka u ZAVNOH-ovoj knjižici Dokumenti o zločinima talijanskog okupatora, koju je Zemaljska komisija Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača 1945. objavila u Šibeniku, a onda je objavljeno po pet-šest redaka u još nekim knjigama i zbornicima, i to u vrijeme dok su npr. o fašističkom konclogoru Kampor na Rabu, u kojem je bilo oko 2000 Židova i Slovenaca, pisane knjige i stotine zasebnih tekstova.
Dojam je kako se i nije smjelo govoriti da su Hrvati i Srbi bili u fašističkim logorima, a kamoli da bi im tko ponudio i dao kakvu odštetu, da svaki zločin ipak nije bio jednak svuda na svijetu, prema svim žrtvama.
Od ZAVNOH-ove knjižice do danas nitko se nije upitao što je ostalo od ZAVNOH-ovih ocjena, a one su 1945. glasile:
1. "(Knjižica je napisana na temelju službenih talijanskih dokumenata (izvornika i prijevoda)."
2. Tome su "pridodani slučajevi zločina s terena."
3. "Svi su dokumenti jezoviti", "kao ogledalo... kukavičke okrutnosti" i oni "potvrđuju kako je najviše fašističkih zločina učinjeno specijalno u Hrvatskoj."
4. "Počinjeni zločini nisu plod pojedinačne kriminalne sklonosti, već su uvjetovani jedinstvenim, općim, logično promišljenim planom istrebljenja našeg naroda."
5. "Zadaća je Zemaljske komisije da utvrdi ratne zločince u svrhu njihova kažnjavanja. Ova knjiga služi toj zadaći, pošto pravilno obaviješteno naše javno mišljenje predstavlja garanciju više da zločini neće uzmaći pravednoj kazni."
6. "Zločinci se neće imati gdje sakriti."
Nikad ih nitko nije ni tražio, niti su se skrivali, a o njihovim zločinima, tragedijama u logoru Molat, nije se imalo što ni čitati!
Naredbodavci i mučitelji
Zbog svih logoraških patnja, trpnja, muka, bolesti ili invalidnosti, zbog stotina ubijenih, u poraću su ratnim zločincima bili proglašeni:
1. Barbera Gaspero iz Perugie, koji je 1945. imao 45 godina, a bio je prefekt Zadarske provincije. Zemaljska komisija Hrvatske, "kvalificirajući" njihov zločinm, navela je: "interniranje građana, namjerno izgladnjivanje stanovništva, mučenje građanskih osoba, pljačka i ubojstvo". Sve se to odnosilo na 511 Betinjana i Murterina odvedenih na Molat u studenome 1942., zatim na još sedmero Betinjana i Murterina koje su fašisti naknadno uhvatili i koji su pomrli od gladi na Molatu, pa na odvođenje u logor 29 Pirovčana, na one iz te grupe koji su s Molata odvezeni u konclogor Fertigla-Alghero u Italiji ili u konclogore u Njemačkoj. Barberine žrtve, a 1945. svjedočilo ih je 39, bile su oštećene za 43.047.700 dinara (prema tečaju iz 1940. godine), odnosno za približno toliko sadašnjih DEM.
2. Corrado Brancati, general fašističke policije i okupatorov komesar za ondašnji kotar Šibenik, proglašen je za ratnog zločinca zbog istih i još nekih zločina: namjerno pustošenje i rušenje imovine, te mučenje građana. Protiv njega je 1945. podneseno trinaest izjava i dokumenata, a oštećeni su zahtijevali 1.200.000 predratnih dinara (približno toliko DEM).
I Barbera i Brancati bili su proglašeni ratnim zločincima u skladu sa člankom 23. (g) i člankom 46. Haaškog reglementa iz 1907. - Konvencije o zakonima i običajima rata na Kopnu.
3. Chiessa (ime nepoznato), brigadir karabinjera i upravna osoba u konclogoru Fertiglia-Alghero u provinciji Sassari, u koji su odvoženi logoraši s Molata i ostali Dalmatinci: protiv njega je bilo 20 izjava i 19 pisanih (talijanskih) potvrda (s njegovim potpisom), a svjedoci su zahtijevali da bude osuđen prema istim dokumentima kao i Barbera i Brancati.
4. Carlo Szommer (oko 40 godina), Talijan rodom iz Tisna na Murteru, nastanjen u Zadru, koji je bio zamjenik upravitelja logora na Molatu, a od ožujka 1943. i upravitelj Molata. Nakon kapitulacije fašističke Italije živio je u Italiji. Žrtve (svjedoci) i dokumenti teretili su ga za namjerno izgladnjivanje ljudi, za mučenja i ubojstva.
5. Leonardo Fantoli, upravitelj konclogora na Molatu prije Szommera: žrtve i dokumenti teretili su ga u skladu sa čl. 23. (B6) i (C) te čl. 46. Haaškog reglementa - Konvencija o zakonima i običajima rata na kopnu.
6. Ranieri Addari, vicebrigadir i zapovjednik Stanice CC.RR. u Tisnom: žrtve su ga teretile u skladu sa čl. 4., 5., i 46. Haaškog reglementa.
titanik @ 19:21 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare