Druze Tito mi ti se kunemo
  • Godine su prosle pune muka.
  • Ginulo se za slobodu nijemo.
  • Ili s pjesmom umesto jauka,
  • Druze Tito mi ti se kunemo.
  • Veselje se siri na sve strane,
  • sad slobodno po zemlji idemo.
  • Al' velike pamticemo dane,
  • Druze Tito mi ti se kunemo.
  • Praznik s'lazi na ulice
  • u oblake da letimo smjelo.
  • Nase pjesme zli neka se plase.
  • Druze Tito mi ti se kunemo.
racunajte na nas
  • U ime svih nas iz pedeset i neke
  • Za zakletvu Titu ja spev'o sam stih
  • Ne spominjem proslost ni bitke daleke
  • Jer rodjen sam tek posle njih
  • Al zivot pred nama jos bitaka skriva
  • I preti nam preti ko duboki vir
  • Ja znam da nas ceka jos sto ofenziva
  • Jer moramo cuvati mir
  • Racunajte na nas
  • Sumnjaju neki da nosi nas pogresan tok
  • Jer slusamo ploce i sviramo rock
  • Al' negde u nama je bitaka plam
  • I kazem vam sta dobro znam
  • Racunajte na nas
  • U nama je sudbina buducih dana
  • I neki se mozda i plase za nju
  • Kroz vene nam tece krv partizana
  • Racunajte na nas
  • Racunajte na nas
Put u Kumrovec
  • Oživi misao, putevi bježe,
  • Zagorje pjeva: kaj,
  • i srce igra, pjesmu doseže:
  • je li to Gupčev kraj?
  • Sutla vijuga: modra tkanica,
  • zar je to Tahijev dvor?
  • Gle, preko šuma i oranica
  • zamak gleda odozgor.
  • Odmiče cesta, ljepota dana,
  • i jesen sva od svile
  • miriše njiva zaorana
  • i jata ptica krile.
  • "O lijepa naša..." slova sjaju,
  • s kamena stih nas zove,
  • himna se rodila u ovom kraju,
  • da, himna zemlje ove,
  • Jurimo, jurimo, Kumrovec, eno,
  • pred nama kao na dlanu;
  • mašemo rukom uzbuđeno,
  • a riječi ućute, stanu.
  • I onda tišina: ožive slike,
  • stranice pjevaju, zbore,
  • promiču tako dani i bitke
  • kroz naše krvave gore
  • I dok čitamo sa zida slova:
  • "Ovdje se rodio Tito";
  • golub slijeće sa starog krova
  • i kruži ponosito
  • Susjed je vajar iskles'o lik,i kruži ponosito
  • što nas sad gleda blago,
  • slobode naše to je spomenik
  • i sveg što nam je drago.
  • i sveg što nam je drago.
  • Uniđem pod krov, dodirnem rukom.
  • Uniđem kolijevka leži mala,.
  • priprosta zipka s drvenim lukom
  • Maršala odnjihala!
  • I na ognjištu vatra se žari
  • ko simbol misli žive,
  • pucketa tiho i ko da zari
  • juriše i ofanzive.
  • O gori vatro, vječno, žarko
  • kao misao Tita,
  • i svijetli toplo ko sunce jarko
  • i budi uzorita
  • U tvome sjaju nek se rode
  • i nove naše snage,
  • i nek nas i dalje cilju vode
  • i zastave crvene, drage!
bolna lezi omladinka Mara
Nema zapisa.
Izvori informacija
Nema zapisa.
Informacije
  • Za pisanje bloga kao informacije uglavnom koristim objavljene tekstove sa neta ili iz knjiga sa tematikom iz perioda stvaranja JUGOSLAVIJE , Neki tekstovi su obradjeni a neki objavljeni originalno
Blog
petak, siječanj 23, 2009
Rođen je 18. marta 1909. godine u Đedovicama, Sokolac, Bosna i Hercegovina. Potiče Iz siromašne seljačke porodice.

Osnovnu školu je završio u Han-Stjenicama. Poslije završetka osnovne škole, ostao je na selu kod roditelja, i bavio se zemljoradnjom. Mučan život na selu odveo ga je rano na put revolucionarne borbe za jedinstvo radnika i seljaka i za poboljšanje uvjeta života. Član KPJ postao je 1938. godine. Poslije prijema u Partiju, još više se aktivira u političkoj borbi, i postaje jedan od značajnih narodnih tribuna, koji se svojom političkom zrelošću i smjelošću uspio uzdići do velikog borca romanijskog područja. Stekao je i solidno marksističko obrazovanje, družeći se sa studentima Grujom Novakovićem, Slobodanom Principom Seljom, i drugima.

U vrijeme priprema njemačkih fašista za invaziju na našu zemlju, Danilo je s grupom drugova s Romanije otišao u Sarajevo, i tražio da ih kao dobrovoljce prime u vojsku — da brane zemlju.

Odmah poslije kapitulacije stare Jugoslavije, uključuje se u pripreme i postaje jedan od organizatora ustanka na Romaniji. Odlazi na područje Rogatice i Sjenice, i diže narod u borbu. Bio je jedan od prvih boraca romanijskog partizanskog odreda, komandir glasinačke čete i zamjenik komandanta Romanijskog partizanskog odreda.

Već u prvim borbama se istakao kao hrabar i vješt borac. Samo za nekoliko dana, on je s dva druga razoružao žandare u Sjeverskom, kod Rogatice, uništio deset neprijateljskih kamiona na cesti, i na nekoliko mjesta porušio željezničku prugu.

Kad je romanijska partizanska grupa narasla, formirana je Romanijska četa, za čijeg je komandira postavljen Danilo Đokić. S romanijskom četom je napravio niz podviga. Posebno se istakao u borbi za oslobođenje Sokoca, 25. augusta 1941. godine, kada je kao bombaš doprinio uništenju neprijateljskog uporišta u osnovnoj školi, i kasnije, u borbama na Crvenim stijenama na Romaniji, Danilo je, sa svojom četom, vodio svakodnevne borbe s ustašama i domobranima; najčešće bombama i jurišima, odbijao je napade neprijatelja, koji je pokušavao da osvoji položaje koje su držali partizani. Danilovi podvizi i neustrašivost imali su u narodu velikog odjeka. Junački je poginuo, novembra 1941, na Crvenim stijenama na Romaniji, prilikom osmatranja položaja. Narod Romanije i Glasinca je ispjevao pjesme o svom legendarnom junaku.

Narodnim herojem proglašen je 6. novembra 1942. godine.

titanik @ 23:20 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare