Druze Tito mi ti se kunemo
  • Godine su prosle pune muka.
  • Ginulo se za slobodu nijemo.
  • Ili s pjesmom umesto jauka,
  • Druze Tito mi ti se kunemo.
  • Veselje se siri na sve strane,
  • sad slobodno po zemlji idemo.
  • Al' velike pamticemo dane,
  • Druze Tito mi ti se kunemo.
  • Praznik s'lazi na ulice
  • u oblake da letimo smjelo.
  • Nase pjesme zli neka se plase.
  • Druze Tito mi ti se kunemo.
racunajte na nas
  • U ime svih nas iz pedeset i neke
  • Za zakletvu Titu ja spev'o sam stih
  • Ne spominjem proslost ni bitke daleke
  • Jer rodjen sam tek posle njih
  • Al zivot pred nama jos bitaka skriva
  • I preti nam preti ko duboki vir
  • Ja znam da nas ceka jos sto ofenziva
  • Jer moramo cuvati mir
  • Racunajte na nas
  • Sumnjaju neki da nosi nas pogresan tok
  • Jer slusamo ploce i sviramo rock
  • Al' negde u nama je bitaka plam
  • I kazem vam sta dobro znam
  • Racunajte na nas
  • U nama je sudbina buducih dana
  • I neki se mozda i plase za nju
  • Kroz vene nam tece krv partizana
  • Racunajte na nas
  • Racunajte na nas
Put u Kumrovec
  • Oživi misao, putevi bježe,
  • Zagorje pjeva: kaj,
  • i srce igra, pjesmu doseže:
  • je li to Gupčev kraj?
  • Sutla vijuga: modra tkanica,
  • zar je to Tahijev dvor?
  • Gle, preko šuma i oranica
  • zamak gleda odozgor.
  • Odmiče cesta, ljepota dana,
  • i jesen sva od svile
  • miriše njiva zaorana
  • i jata ptica krile.
  • "O lijepa naša..." slova sjaju,
  • s kamena stih nas zove,
  • himna se rodila u ovom kraju,
  • da, himna zemlje ove,
  • Jurimo, jurimo, Kumrovec, eno,
  • pred nama kao na dlanu;
  • mašemo rukom uzbuđeno,
  • a riječi ućute, stanu.
  • I onda tišina: ožive slike,
  • stranice pjevaju, zbore,
  • promiču tako dani i bitke
  • kroz naše krvave gore
  • I dok čitamo sa zida slova:
  • "Ovdje se rodio Tito";
  • golub slijeće sa starog krova
  • i kruži ponosito
  • Susjed je vajar iskles'o lik,i kruži ponosito
  • što nas sad gleda blago,
  • slobode naše to je spomenik
  • i sveg što nam je drago.
  • i sveg što nam je drago.
  • Uniđem pod krov, dodirnem rukom.
  • Uniđem kolijevka leži mala,.
  • priprosta zipka s drvenim lukom
  • Maršala odnjihala!
  • I na ognjištu vatra se žari
  • ko simbol misli žive,
  • pucketa tiho i ko da zari
  • juriše i ofanzive.
  • O gori vatro, vječno, žarko
  • kao misao Tita,
  • i svijetli toplo ko sunce jarko
  • i budi uzorita
  • U tvome sjaju nek se rode
  • i nove naše snage,
  • i nek nas i dalje cilju vode
  • i zastave crvene, drage!
bolna lezi omladinka Mara
Nema zapisa.
Izvori informacija
Nema zapisa.
Informacije
  • Za pisanje bloga kao informacije uglavnom koristim objavljene tekstove sa neta ili iz knjiga sa tematikom iz perioda stvaranja JUGOSLAVIJE , Neki tekstovi su obradjeni a neki objavljeni originalno
Blog
nedjelja, siječanj 11, 2009
Rođen je 7. februara 1913. godine u Gnionici, Odžak, Bosna i Hercegovina, u službeničkoj porodici. Poslije završetka osnovne škole, izvjesno vrijeme radio je kao bravar i uspio je da privatno položi veliku maturu. Upisao se na Poljoprivredni fakultet u Beogradu, i završio ga 1939. godine. Još kao student, Danilović je prišao naprednom radničkom pokretu. Član SKOJ-a postao je 1933, dvije godine kasnije i član KPJ. Bio je član rukovodstva Fakultetskog i Univerzitetskog komiteta SKOJ-a 1935-1937. godine, gdje se pregalački zalagao za jačanje i omasovljenje studentske omladinske organizacije. Kao člana Akcionog odbora studenata, zapazila ga je policija, i isključen je na godinu dana s Univerziteta. Od 20. januara do 20. marta 1935. bio je u koncentracionom logoru u Višegradu. Izvjesno vrijeme radio je u Mjesnom komitetu KPJ za grad Beograd. Za vrijeme studija i boravka u Beogradu, Danilović se razvio u iskusnog revolucionara.

Od 1938. godine radio je, zajedno s Cvijetinom Mijatovićem, na obnavljanju, stvaranju i omasovljenju skojevske i partijske organizacije u Bosni i Hercegovini. Na tom poslu postigao je značajne uspjehe, zbog čega je, 1938. godine, izabran i za člana Pokrajinskog komiteta KPJ za Bosnu i Hercegovinu.

Poslije okupacije zemlje i uključivanja Bosne i Hercegovine u tzv. Nezavisnu Državu Hrvatsku, Danilović se, zajedno s ostalim članovima Pokrajinskog komiteta, intenzivno bavi političkim i organizacionim pripremama ustanka. Stoga obilazi partijske organizacije, usmjerava njihov rad i prenosi najnovije direktive Partije. Poslije trinaestojulske sjednice, na kojoj je prihvaćena odluka o pokretanju oružane borbe protiv okupatora u Bosni i Hercegovini, odlazi u tuzlansku oblast, gdje, kao član Pokrajinskog komiteta i Glavnog štaba za Bosnu i Hercegovinu, rukovodi posljednjim pripremama za oružanu borbu. U istom svojstvu bio je i u Hercegovini, od septembra do decembra 1941. godine, gdje radi na reorganizaciji ustaničke vojske i stvaranju partizanskih odreda. Komandant je štaba partizanskih odreda u Hercegovini septembra 1941. godine. Njegovo ranije revolucionarno iskustvo i smisao za sistematičan rad ovdje su došli do punog izražaja.

Od početka 1942. godine Danilović se nalazi na dužnosti političkog komesara Operativnog štaba za istočnu Bosnu; tokom 1942. i početkom 1943. godine, kreće se sa 6. istočnobosanskom brigadom gdje, kao član Pokrajinskog komiteta KPJ i član Glavnog štaba NOP odreda za Bosnu i Hercegovinu, rukovodi vojnim poslovima glavnog štaba za Bi H. Njegovo prisustvo u brigadi osobito je došlo do izražaja u jesen 1942. godine, za vrijeme uništenja četničke grupacije na Majevici.

Pri kraju Pete neprijateljske ofanzive i proboja glavnine NOV iz obruča, Danilović se ponovo nalazi u Hercegovini, gdje rukovodi partijsko-politički m radom i vojnim poslovima.

Biran je za člana ZAVNOBiH-a i delegata II zasjedanja AVNOJ-a.

Poslije oslobođenja bio je na odgovornim državnim i partijskim dužnostima: načelnik odjeljenja za zaštitu naroda Bosne i Hercegovine, ministar unutrašnjih poslova u prvoj Vladi Bosne i Hercegovine, član Saveznog izvršnog vijeća i potpredsjednik Izvršnog vijeća Bosne i Hercegovine, predsjednik Saveza boraca BIH. Biran je i za člana CK KPJ, člana Izvršnog komiteta CK Bosne i Hercegovine i člana Saveznog odbora SSRN Jugoslavije. U više izbornih mandata bio je poslanik Savezne i Republičke skupštine. Bio je član Savjeta federacije. Bio je rezervni general-pukovnik.

Nosilac je Partizanske spomenice 1941. Dobio je više odlikovanja, među kojima i Orden junaka socijalističkog rada.

Narodnim herojem proglašen je 27. novembra 1953. godine.

titanik @ 15:44 |Komentiraj | Komentari: 0