Druze Tito mi ti se kunemo
  • Godine su prosle pune muka.
  • Ginulo se za slobodu nijemo.
  • Ili s pjesmom umesto jauka,
  • Druze Tito mi ti se kunemo.
  • Veselje se siri na sve strane,
  • sad slobodno po zemlji idemo.
  • Al' velike pamticemo dane,
  • Druze Tito mi ti se kunemo.
  • Praznik s'lazi na ulice
  • u oblake da letimo smjelo.
  • Nase pjesme zli neka se plase.
  • Druze Tito mi ti se kunemo.
racunajte na nas
  • U ime svih nas iz pedeset i neke
  • Za zakletvu Titu ja spev'o sam stih
  • Ne spominjem proslost ni bitke daleke
  • Jer rodjen sam tek posle njih
  • Al zivot pred nama jos bitaka skriva
  • I preti nam preti ko duboki vir
  • Ja znam da nas ceka jos sto ofenziva
  • Jer moramo cuvati mir
  • Racunajte na nas
  • Sumnjaju neki da nosi nas pogresan tok
  • Jer slusamo ploce i sviramo rock
  • Al' negde u nama je bitaka plam
  • I kazem vam sta dobro znam
  • Racunajte na nas
  • U nama je sudbina buducih dana
  • I neki se mozda i plase za nju
  • Kroz vene nam tece krv partizana
  • Racunajte na nas
  • Racunajte na nas
Put u Kumrovec
  • Oživi misao, putevi bježe,
  • Zagorje pjeva: kaj,
  • i srce igra, pjesmu doseže:
  • je li to Gupčev kraj?
  • Sutla vijuga: modra tkanica,
  • zar je to Tahijev dvor?
  • Gle, preko šuma i oranica
  • zamak gleda odozgor.
  • Odmiče cesta, ljepota dana,
  • i jesen sva od svile
  • miriše njiva zaorana
  • i jata ptica krile.
  • "O lijepa naša..." slova sjaju,
  • s kamena stih nas zove,
  • himna se rodila u ovom kraju,
  • da, himna zemlje ove,
  • Jurimo, jurimo, Kumrovec, eno,
  • pred nama kao na dlanu;
  • mašemo rukom uzbuđeno,
  • a riječi ućute, stanu.
  • I onda tišina: ožive slike,
  • stranice pjevaju, zbore,
  • promiču tako dani i bitke
  • kroz naše krvave gore
  • I dok čitamo sa zida slova:
  • "Ovdje se rodio Tito";
  • golub slijeće sa starog krova
  • i kruži ponosito
  • Susjed je vajar iskles'o lik,i kruži ponosito
  • što nas sad gleda blago,
  • slobode naše to je spomenik
  • i sveg što nam je drago.
  • i sveg što nam je drago.
  • Uniđem pod krov, dodirnem rukom.
  • Uniđem kolijevka leži mala,.
  • priprosta zipka s drvenim lukom
  • Maršala odnjihala!
  • I na ognjištu vatra se žari
  • ko simbol misli žive,
  • pucketa tiho i ko da zari
  • juriše i ofanzive.
  • O gori vatro, vječno, žarko
  • kao misao Tita,
  • i svijetli toplo ko sunce jarko
  • i budi uzorita
  • U tvome sjaju nek se rode
  • i nove naše snage,
  • i nek nas i dalje cilju vode
  • i zastave crvene, drage!
bolna lezi omladinka Mara
Nema zapisa.
Izvori informacija
Nema zapisa.
Informacije
  • Za pisanje bloga kao informacije uglavnom koristim objavljene tekstove sa neta ili iz knjiga sa tematikom iz perioda stvaranja JUGOSLAVIJE , Neki tekstovi su obradjeni a neki objavljeni originalno
Blog
ponedjeljak, listopad 15, 2007


Rodjen 1914 u Bugojnu
Borbenu i buntovnu prirodu stekao je Mahmut Busatlija u svojoj porodici. Gimnaziju je ucio u Bihacu, Trebinju, Mostaru i  Banja Luci. Vec u sestom razredu on se druzi sa komunistima i sagradjujuci aktivno na sirenju naprednih ideja i shvatanja u  skoli, narocito u rodnom kraju za vrijeme ljetnjeg raspusta. Jos vecu politicku aktivnost razvio je Mahmut kao student prava  na Beogradskom univerzitetu. Zahvaljujuci toj aktivnosti i licnim osobinama, postao je vrlo omiljen i popularan medu naprednom studentskom omladinom u Beogradu.
Od 1936. godine do pocetka rata nije gotovo bilo politicke akcije beogradskih studenta u kojoj Mahmut Busatlija nije  ucestvovao. I u masovnim politickim demonstracijama znao je da se uhvati u kostac sa zandarima na beogradskim ulicama. Kada  su Ljoticevski fasisti napali naprednije studente na Tehnickom fakultetu, Mahmut je sa nekoliko drugova kroz podrum prodro u  zgradu i rastjerao izdajnike. Zbog takve aktivnosti vise puta je bio progonjen i hapsen. U to vrijeme bio je primljen u clanstvo Komunisticke partije Jugoslavije.
U godinama neposredno pred rat, Busatlija je jedan od rukovodilaca naprednih bosansko-hercegovackih studenata i omladine. 
Posebno se u to vrijeme isticao radom u kulturnom drustvu bosanskih studenata „Petar Kocic“. Bio je zajedno sa jos nekim  tadasnjim komunistima sastavljac poznatog politickog proglasa narodu Bosne i Hercegovine pred izbore 1938. godine.
Svakog ljeta odlazio je Mahmut u Bosnu. Radio je na okupljanju radnicke omladine oko programa Komunisticke partije  Jugoslavije u Bugojnu i Jajcu, Travniku i Banja Luci. Kod Bugojna je sredinom 1940. godine organizovao i jedan partijski  kurs. Na sastancima i konferencijama isticao se kao dobar govornik, brzo je osvajao sve svoje slusaoce.
Uoci samog rata Mahmut Busatlija je dosao u Sarajevo i sa istaknutim sarajevskim komunistima poceo aktivno da radi na  organizovanju naprednih snaga i na pripremama za dogadjaje koji su bili na pomolu. U maju 1941. godine on je clan partijskog  vojnog rukovodstva za Bosnu i Hercegovinu. Pozrtvovano radi na organizaciji ustanka. Putuje ilegalno po Bosni i Hercegovini  prerusen u sitnog trgovca sa fesom na glavi. Odlazi u Mostar, u Banjaluku, u Tuzlu.  U svim tim mestima okuplja komuniste i  ostale rodoljube, vatreno i odusevljeno im govori o Narodnooslobodilackoj borbi, svrstava ih u ustanicke redove. Gdje god bi  dosao fasisti i domaci izdajnici brzo bi osjetili njegovo prisustvo. Ali on je uvijek uspjevao da im vjesto umakne.
U oktobru 1941. godine, sa grupom skojevaca iz Tuzle posao je u partizanski odred na Majevici. U odredjeno vrijeme trebalo je  za grupu da dodju partizanski kuriri. Ali kada se kuriri nisu pojavili, Mahmut je sam poveo grupu. Bila je tamna noc.zgubili  su pravac. U zoru su naisli na kucu jednog izdajnika, kod Gornje Tuzle, koji je o njihovom prisustvu odmah obavjestio ustase.
Mahmut je sa svojim skojevcima prihvatio neravnopravnu borbu protiv izdajnika. U toj borbi je bio tesko ranjen i uhvacen. 
Jedna bomba koju je bacio na ustase kad mu je nestalo municije, udarila je u granu iznad njega, pala mu pred noge i  eksplodirala. Odneijli su ga ranjenog u Tuzlu i podvrgli strahovitom mucenju.  Ali neustrasivi borac nije ni rijec  progovorio, niti jauknuo. Do posljednjeg daha zivota ostao je vjeran Komunistickoj partiji, svom narodu i slobodi.
Za narodnog heroja proglasen 26.07.1945.godine.
titanik @ 12:23 |Komentiraj | Komentari: 0