Druze Tito mi ti se kunemo
  • Godine su prosle pune muka.
  • Ginulo se za slobodu nijemo.
  • Ili s pjesmom umesto jauka,
  • Druze Tito mi ti se kunemo.
  • Veselje se siri na sve strane,
  • sad slobodno po zemlji idemo.
  • Al' velike pamticemo dane,
  • Druze Tito mi ti se kunemo.
  • Praznik s'lazi na ulice
  • u oblake da letimo smjelo.
  • Nase pjesme zli neka se plase.
  • Druze Tito mi ti se kunemo.
racunajte na nas
  • U ime svih nas iz pedeset i neke
  • Za zakletvu Titu ja spev'o sam stih
  • Ne spominjem proslost ni bitke daleke
  • Jer rodjen sam tek posle njih
  • Al zivot pred nama jos bitaka skriva
  • I preti nam preti ko duboki vir
  • Ja znam da nas ceka jos sto ofenziva
  • Jer moramo cuvati mir
  • Racunajte na nas
  • Sumnjaju neki da nosi nas pogresan tok
  • Jer slusamo ploce i sviramo rock
  • Al' negde u nama je bitaka plam
  • I kazem vam sta dobro znam
  • Racunajte na nas
  • U nama je sudbina buducih dana
  • I neki se mozda i plase za nju
  • Kroz vene nam tece krv partizana
  • Racunajte na nas
  • Racunajte na nas
Put u Kumrovec
  • Oživi misao, putevi bježe,
  • Zagorje pjeva: kaj,
  • i srce igra, pjesmu doseže:
  • je li to Gupčev kraj?
  • Sutla vijuga: modra tkanica,
  • zar je to Tahijev dvor?
  • Gle, preko šuma i oranica
  • zamak gleda odozgor.
  • Odmiče cesta, ljepota dana,
  • i jesen sva od svile
  • miriše njiva zaorana
  • i jata ptica krile.
  • "O lijepa naša..." slova sjaju,
  • s kamena stih nas zove,
  • himna se rodila u ovom kraju,
  • da, himna zemlje ove,
  • Jurimo, jurimo, Kumrovec, eno,
  • pred nama kao na dlanu;
  • mašemo rukom uzbuđeno,
  • a riječi ućute, stanu.
  • I onda tišina: ožive slike,
  • stranice pjevaju, zbore,
  • promiču tako dani i bitke
  • kroz naše krvave gore
  • I dok čitamo sa zida slova:
  • "Ovdje se rodio Tito";
  • golub slijeće sa starog krova
  • i kruži ponosito
  • Susjed je vajar iskles'o lik,i kruži ponosito
  • što nas sad gleda blago,
  • slobode naše to je spomenik
  • i sveg što nam je drago.
  • i sveg što nam je drago.
  • Uniđem pod krov, dodirnem rukom.
  • Uniđem kolijevka leži mala,.
  • priprosta zipka s drvenim lukom
  • Maršala odnjihala!
  • I na ognjištu vatra se žari
  • ko simbol misli žive,
  • pucketa tiho i ko da zari
  • juriše i ofanzive.
  • O gori vatro, vječno, žarko
  • kao misao Tita,
  • i svijetli toplo ko sunce jarko
  • i budi uzorita
  • U tvome sjaju nek se rode
  • i nove naše snage,
  • i nek nas i dalje cilju vode
  • i zastave crvene, drage!
bolna lezi omladinka Mara
Nema zapisa.
Izvori informacija
Nema zapisa.
Informacije
  • Za pisanje bloga kao informacije uglavnom koristim objavljene tekstove sa neta ili iz knjiga sa tematikom iz perioda stvaranja JUGOSLAVIJE , Neki tekstovi su obradjeni a neki objavljeni originalno
Blog - srpanj 2013
četvrtak, srpanj 11, 2013
Midhat Begić (1911–1983) je rođen u Koraju, BiH, 1911, gdje je završio osnovnu školu, a gimnaziju u Sarajevu. Od 1930. do 1934. studirao je i diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Od 1936. do 1941. bio je profesor u srednjoj školi u Novom Sadu i u Banjoj Luci. Ilegalno je učestvovao u NOP-u u Sarajevu od 1941. do 1945. Od januara do aprila 1945. radio je u ZAVNOBiH-u u Jajcu, a potom u Ministarstvu prosvjete BiH do 1950. god. Od 1948 do 1950. pohađao je Institut za društvene odnose u Begradu, a od 1950. do 1953. bio je lektor na Faculté des Lettres u Lyonu (France). Od 1953. do 1973. Begić je profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je predavao istoriju jugoslovenskih književnosti. Od 1966. do 1969. predavao je našu književnost na Sorbonni u Parizu. Penzionisan je 1973. kao redovni profesor Filozofskog fakulteta u
Sarajevu.

Počeo je objavljivati književnokritičke i putopisne radove uskoro poslije oslobođenja u listovima i časopisima: Oslobođenje, Odjek, Brazda, Život i Pregled. Bio je jedan od osnivača i prvi glavni urednik časopisa Izraz tokom nekoliko godina (1957–1963. god). Objavio je tri knjige eseja i studija pod naslovom Raskršća (1957, 1965. i 1976). 1963. godine mu je u izdanju Instituta slavenskih studija u Parizu objavljena studija na francuskom Jovan Skerlić et la critique littéraire en Serbie, koju je 1958. branio
na Lionskom univerzitetu kao doktorsku disertaciju. Pored toga, priredio je kritičko izdanje Sabranih dela Jovana Skerlića u 13 tomova, a u posljednjem tomu toga izdanja štampao je studiju o piscu: Jovan Skerlić – čovek i delo. Uz ove radove ističu se svojim obimom i studije objavljene u časopisima: Umjetnik novele Dinko Šimunović (Izraz, 1962) i Poetska čistota Nečiste krvi Borisava Stankovića (Život, 1972) koje su posthumno objavljene u knjizi Umjetnost propovijedanja (“Veselin Masleša”, Sarajevo
1984). Napokon, u prvoj svesci Radova Odjeljenja za književnost i umjetnost (ANUBiH, 1972) izašao mu je oveći istorijski pregled razvoja književnosti u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1970. Posthumno su objavljena Djela Midhata Begića u šest tomova 1987. godine (Veselin Masleša–Svjetlost, Sarajevo).

Za svoje radove na polju književnosti dobio je Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva i Dvadesetsedmojulsku nagradu SRBiH. Odlikovan je, Ordenom rada II reda, Ordenom zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom, Ordenom rada sa crvenom zastavom i Ordenom zasluga za narod sa zlatnom zvijezdom.

Od 1974. do smrti bio je član Savjeta Republike BiH.

Za dopisnog člana ANUBiH izabran je 1967, a za redovnog 1973. godine.
titanik @ 18:43 |Komentiraj | Komentari: 0