Druze Tito mi ti se kunemo
  • Godine su prosle pune muka.
  • Ginulo se za slobodu nijemo.
  • Ili s pjesmom umesto jauka,
  • Druze Tito mi ti se kunemo.
  • Veselje se siri na sve strane,
  • sad slobodno po zemlji idemo.
  • Al' velike pamticemo dane,
  • Druze Tito mi ti se kunemo.
  • Praznik s'lazi na ulice
  • u oblake da letimo smjelo.
  • Nase pjesme zli neka se plase.
  • Druze Tito mi ti se kunemo.
racunajte na nas
  • U ime svih nas iz pedeset i neke
  • Za zakletvu Titu ja spev'o sam stih
  • Ne spominjem proslost ni bitke daleke
  • Jer rodjen sam tek posle njih
  • Al zivot pred nama jos bitaka skriva
  • I preti nam preti ko duboki vir
  • Ja znam da nas ceka jos sto ofenziva
  • Jer moramo cuvati mir
  • Racunajte na nas
  • Sumnjaju neki da nosi nas pogresan tok
  • Jer slusamo ploce i sviramo rock
  • Al' negde u nama je bitaka plam
  • I kazem vam sta dobro znam
  • Racunajte na nas
  • U nama je sudbina buducih dana
  • I neki se mozda i plase za nju
  • Kroz vene nam tece krv partizana
  • Racunajte na nas
  • Racunajte na nas
Put u Kumrovec
  • Oživi misao, putevi bježe,
  • Zagorje pjeva: kaj,
  • i srce igra, pjesmu doseže:
  • je li to Gupčev kraj?
  • Sutla vijuga: modra tkanica,
  • zar je to Tahijev dvor?
  • Gle, preko šuma i oranica
  • zamak gleda odozgor.
  • Odmiče cesta, ljepota dana,
  • i jesen sva od svile
  • miriše njiva zaorana
  • i jata ptica krile.
  • "O lijepa naša..." slova sjaju,
  • s kamena stih nas zove,
  • himna se rodila u ovom kraju,
  • da, himna zemlje ove,
  • Jurimo, jurimo, Kumrovec, eno,
  • pred nama kao na dlanu;
  • mašemo rukom uzbuđeno,
  • a riječi ućute, stanu.
  • I onda tišina: ožive slike,
  • stranice pjevaju, zbore,
  • promiču tako dani i bitke
  • kroz naše krvave gore
  • I dok čitamo sa zida slova:
  • "Ovdje se rodio Tito";
  • golub slijeće sa starog krova
  • i kruži ponosito
  • Susjed je vajar iskles'o lik,i kruži ponosito
  • što nas sad gleda blago,
  • slobode naše to je spomenik
  • i sveg što nam je drago.
  • i sveg što nam je drago.
  • Uniđem pod krov, dodirnem rukom.
  • Uniđem kolijevka leži mala,.
  • priprosta zipka s drvenim lukom
  • Maršala odnjihala!
  • I na ognjištu vatra se žari
  • ko simbol misli žive,
  • pucketa tiho i ko da zari
  • juriše i ofanzive.
  • O gori vatro, vječno, žarko
  • kao misao Tita,
  • i svijetli toplo ko sunce jarko
  • i budi uzorita
  • U tvome sjaju nek se rode
  • i nove naše snage,
  • i nek nas i dalje cilju vode
  • i zastave crvene, drage!
bolna lezi omladinka Mara
Nema zapisa.
Izvori informacija
Nema zapisa.
Informacije
  • Za pisanje bloga kao informacije uglavnom koristim objavljene tekstove sa neta ili iz knjiga sa tematikom iz perioda stvaranja JUGOSLAVIJE , Neki tekstovi su obradjeni a neki objavljeni originalno
Blog - veljača 2011
ponedjeljak, veljača 21, 2011
Njene pjesme



 



 



titanik @ 12:10 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
Gabi Novak rodjena je u Berlinu 8. jula 1936. U Zagrebu pohadja osnovnu skolu (1946) i zavrsava Skolu primijenjene umjetnosti - graficki odjel. Radi u Vjesniku, zatim  u Zagreb filmu kao crtacica i scenografkinja. Povremeno posudjuje glas animiranim likovima i tako privlacipaznju  maestra Bojana Adamica koji je poziva na prvi koncert u Ljubljanu (april 1957). Godine 1958. pjeva Sretan put (Ljubo Kuntaric) u filmu H-8 Nikole Tanhofera, a 1959. nastupa na Zagrebackom festivalu s pjesmom  Ljubav ili sala (Milutin Vandekar). Iste su godine obje pjesme uvrstene na njezinu prvu  plocu. Od prvog albuma Pjeva Gabi Novak (1961) ostvaruje niz zapazenih interpretacija, najcesce na festivalima zabavne muzike  u Zagrebu i Opatiji:

 Oci (1961),

Krovovi (1962),

 Upali cigaretu (1963),

Prvi snijeg (1965),

Adrese moje mladosti,

Za nasu ljubav to je kraj (1966),

Vino i gitare,

Bit ces uvijek moj (1967),

Zivot to smo mi (1968), Vjeruj mi (1969)...

Krajem pedesetih u Zagrebu sudjeluje na jam sessionu s Louisom Armstrongom, pjeva s Kvartetom Boska Petrovica, nastupa na jazz festivalima na Bledu te saradjuje s Herbom Gellerom, Johnom Lewisom, Artom Farmerom, Garyjem Burtonom, zagrebackim Jazz Kvartetom i B.P. Conventionom (ukljucivsi vokalnu verziju Prohaskine Intime). Gabi Novak u sedamdesete ulazi hitom  Gazi dragi, srce moje (Hrvoje Hegedusic), a to desetljece obiljezila je osobnom i profesionalnom vezom s Arsenom Dedicem koja traje do danas. Njegove uglazbljene pjesme:

 Zeljka Sabola (Pusti me da spavam, (1970),

Drage Britvica (Kuca za ptice, 1973) i

 Zvonimira Goloba (Grlice u sumi, 1976)

 uvjerljivu su vokalnu emocionalnost Gabi Novak dijelom usmjerile sansoni. Na prelazu u osamdesete,  svojim klasicnim repertoaru dodaje naslove poput Pamtim samo sretne dane (1979),

On me voli na svoj nacin (1980) i

Plava ruza zaborava (1981).

Postojanost cetvrtog desetljeca rada potvrdjuje pjesmama

 Otok, Nada (1986)

, Hrabri ljudi (1987) i

Odlaze djecaci, a vracaju se ljudi (1992).

Kada se cinilo da ce pjevacki opus Gabi Novak biti zaokruzen antologijama

Retrospektiva (1993) i

 Adrese moje mladosti (1997),

 ona 2002. objavljuje CD obrada Dedicevih kompozicija  i standarda s pocetka karijere u drustvu dvostruko mladjih sudionika zagrebacke jazz scene predvodjenih sinom Matijom. Tim zapazenim kreativnim uzletom nadomak, 50. rodjendana umjetnickog zivota, Gabi Novak potvrdila je da su njezine vokalne kvalitete ostale otporne na generacijske i (po)modne mijene unutar hrvatske popularne muzike u kojoj nijednoj drugoj pjevacici nije uspjelo premostiti slagerski sentiment pedesetih godina proslog vijeka i moderni  senzibilitet slusatelja u novom milenijumu.  2006. god. objavljuje iscrpnu dvostruku kompilaciju Zlatna kolekcija koja prati njezin rad od pocetnih uspjeha s kraja pedesetih, preko zagrebackih festivala do nedavne obrade Arsenove Ni ti, ni ja.

Gabi Novak clanica je HGU-a.

Tokom pedeset godina pjevacke karijere primila je brojne nagrade i priznanja:

 Vjesnikovu nagradu za kompoziciju  Josip Slavenski (1979), Nagradu Vlaho Paljetak, povodom 45. Godisnice  javnog umjetnickog djelovanja

Zlatnu plaketu Status (2003).

Nositeljica je odlicja Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulica (1996).

Nagrade Porin: najbolja jazz izvedba My Funny Valentine s albuma Handwriting (2002), album godine Pjesma je moj zivot (2003),

najbolji album pop i zabavne glazbe Pjesma je moj zivot (2003),

najbolja zenska vokalna izvedba Pjesma je moj zivot (2003) te najbolja vokalna saradnja Za mene je sreca (s albuma Pjesma je moj zivot) izvodjac: Gabi Novak/Maja Vucic (2003).

Prva je, medju protagonisticama hrvatske zabavne i pop scene, dobitnica nagrade Porin za zivotno djelo (2006).

titanik @ 12:04 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, veljača 13, 2011
Stanko Parmac je sedamdesetih godina izvrsio melioraciju. Otada ljudi su poceli naseljavati Podrucje oko Neretve. Mogli su proizvoditi u toku cijele godine ne bojeci se da ce voda odnijeti ljetinu. Luka Bebic je bio najveci protivnik melioracije zemljista. On je bio predsjednik opstine Metkovic.. pamte ga kao sekretara OK SK.Sečjacima je govorio kako ce se voda usmrditi i goveda da nece imati sta piti. Tako ih je poticao na bunu. Kao zastupnik HDZ-ea doprinio je rastakanju PIK «Neretva» na mjestu gdje su bili maticni rasadi danas pasu krave.
Stanko Parmac rodjen je u Opuzenu 1913. godine. Bio je ucitelj, a1941. otisao je u partizane. Krajem 1941, posto je izmirio Srbe i Hrvate,. u Lici je stvorio njihov zajednicki odred. U jesen 1942 postao je nacelnik III dalmatinske brigade NOV-a, a poslije pada Italije odgovoran je za odbranu Braca od Nijemaca i ustasa. U proljece 1944. postaje nacelnik a zatim komadant XIX divizije NOV_a u sjevernoj Dalmaciji.. Ucestvovao je u oslobadjanju Knina u kome su se utvrdili Nijemci, ustase i cetnici, a kasnije ucestvuje u oslobadjanju Rijeke 05.05.1945.
Nakon rata, 1946. godine Stanko. Parmac odlazi u Lenjingrad na usavršavanje vojnog znanja u vojno-pomorsku akademiju 1948. godine, kada je izbio konflikt sa Staljinom, vratio se u zemlju povukavii i ostale koji su tamo studirali. Tada postaje nacelnik vojno-pomorske skole u Divuljama. Tu dolazi u konflikt s višim casnikom, Brankom Mamulom, i odlazi u prisilnu penziju u činu admirala JRM –e. Penzionisani admiral dolazi 1959 godine. u rodni kraj, u Donju Neretvu, s ciljem da radi na melioraciji postojecih mocvara, da bi stvorio uslove za bolji zivot u cijelom kraju.
On nije imao agronomsko znanje, ali i pored toga on je zasluzan za preporod Donje Neretve.
Zahvaljujuci njemu :
31.12.1959. godine donijeta je odluka o osnivanju PIK Neretva
sklopljen je ugovor sa organizacijom FAO o projektovanju u melioraciji sistema delte Neretve( ugovor je postao operativan maja 1963)
od drzave je dobio 13 milijardi dinara, od kojih je 60% platio FAO za gradjevinske radove na izgradnji istema za odbranu od poplava duz Velike i Male Neretve u Opuzenu i Uscu. Prva brazda otvorena je u jesen 1971. godine.
Moglo se proizvoditi preko cijele godine( mandarine, breskve, japanske sljive itd). U to vrijeme zavrsena je Jadranska magistrala,, Bosanske transverzale, uspostavljena je sirokotracna zeljeznica preko Bosne do Slovenije, duz obale i na ostrvima poceli su se graditi hoteli i razvijao se turizam, sve ovo je stvorilo trziste poljoprivrednim proizvodima sa ovog podrucja.nastalo je blagostanje u ovom kraju.

titanik @ 22:22 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
utorak, veljača 8, 2011
U Ateni 18.05.1978. godine Sarajevo je izabrano za domacina XIV Zimskih olimpijskih igara, koje su odrzane od  08. do 19.02.1984. godine. Bile su to I zimske  i II  olimpijske igre koje su odrzane u socijalistickoj drzavi.  Prve su odrzane 1980. u Moskvi.

Olimpijska baklja krenula je sa Olimpa.  Avioniom je prevezena do Dubrovnika. Kroz SFRJ prosla je 2687 km (Split- Ljubljana-Sarajevo Skoplje-Novi Sad-Beograd-Sarajevo.

Posljednji nosilac baklje bila je Sanda Dubravcic, koja je baklju primila od Bojana Krizaja.

 Za maskotu ZOI izabran je Vucko, mali vuk, kojeg je dizajnirao Joze Trobec.

Organizacija igara kostala je 142,6 miliona dolara. Polovina prihoda ostvarena je od prodaje prava na televizijski prenos. Ukupno je prodato 25000 ulaznica, od toga 200000 u inostranstvu. TV prenos pratilo je oko 2 milijarde ljudi. Na igrama ucestvovalo je 1272 sportista iz 49 drzava, dok je izvjestavalo vise od 4500 novinara.

Poslije XIV ZOI  uz olimpijske objekte ostalo je 2850 novih  stanova, vise hotela, 9500 radnih mjesta.

 Broj osvojenih medalja po drzavama bio je:

Istocna Njemacka osvojila je 9 zlatnih, 9 srebrnih i 6 bronzanih ukupno 24 medalja

SSSR osvojila je 6 zlatnih, 10 srebrnih i 9 bronzanih ukupno 25 medalja

SAD osvojila je 4 zlatnih, 4 srebrnih ukupno 8 medalja

Finska  SSSR osvojila je 4 zlatne, 3 srebrne i 6 bronzanih ukupno 13 medalja

Svedska osvojila je 4 zlatne, 2 srebrne i 2 bronzane ukupno 8 medalja

 Norveska osvojila je 3 zlatne, 2 srebrne i 4 bronzane ukupno 9 medalja

Svicarska osvojila je 2 zlatne, 2 srebrne i 1 bronzanu ukupno 5 medalja

Kanada  osvojila je 2 zlatne, 1 srebrnu i 1 bronzanu ukupno 4 medalja

Njemacka  osvojila je 2 zlatne, 1 srebrnu i 4 bronzane ukupno 4 medalja

Italija a osvojila je 2 zlatne  medalja

Ujedinjeno Kraljevstvo osvojilo je 1zlatnu  medalja

Cehoslovacka  osvojila je  2 srebrne i 4 bronzane ukupno 6 medalja

Francuska  osvojila je 1 srebrnu i 2 bronzane ukupno 3 medalja

Japan  je osvojio 1 srebrnu medalju

SFRJ  osvojila je 1 srebrnu medalju

Lihtenstajn osvojila 2 bronzane medalje

Austrija  osvojila je 1 bronzanu medalju

titanik @ 20:19 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare